Preneseno odavde
London, 04.12.2006., 12:03 | BBC
Mozak kod psihopata biloški se razlikuje od mozga kod zdravih ljudi. Naime, kod osoba s psihopatskim poremećajem mozak ima smanjenu aktivnost u dijelu za pokazivanje i prepoznavanje emocija, objavili su britanski znanstvenici.
Dio mozga za prepoznavanje emocija kod psihopata 'ne funkcionira baš najbolje'
Preplašen izraz lica kod psihopata je znatno teže izazvati nego kod zdrave osobe.
Tim znanstvenika sa Instituta za psihijatriju, Kings College u Londonu bavili su se proučavanjem aktivnosti mozga kod psihopata i tvrde kako djelomično mogu razjasniti njihova ponašanja.
Osobama s psihopatskim ponašanjem pojačane us agresivne i anti socijalne osobine, a pate i od potpunog nedostatka empatije.
Zbog toga su u stanju počiniti odvratne zločine poput silovanja ili ubojstva, a u isto vrijeme ne pokazati ni naznake grižnje savjesti ili osjećaja krivnje.
Znanstvenici tvrde kako do takvih poremećaja kod psihopata dolazi jer pate od nedostataka u procesima pokazivanja boli, a podjednako nisu u stanju niti prepoznati tuđu.
Profesor Declan Murphy i njegove kolege izveli su testove kojima su ispitali aktivnosti mozga. Šestorici psihopata i devetorici zdravih dobrovoljaca pokazali su slike lica koja izražavaju različite emocije. Obe grupe pokazala se povećanu aktivnost mozga u dijelu za prepoznavanje izraza lica, no to je povećanje kod psihopata bilo znatno manje.
_______________________________________________________________
Bez obzira na posljedice, psihopati očekuju nagradu
Preneseno odavde
Autor : Jelena Likić / Datum objave: 15.03.2010
Mozak psihopata umrežen je na način da pod svaku cijenu traži nagradu, pokazalo je novo istraživanje Sveučilišta Vanderbilt.
"Otkrili smo da bi sustav nagrađivanja temeljen na pretjeranom otpuštanju dopamina u mozgu mogao biti temelj nekim od najproblematičnijih ponašanja povezanih s psihopatijom", izjavio je glavni autor istraživanja, Joshua Buckholtz.
Ranije su se studije temeljile na proučavanju osobina koje psihopatima manjkaju, poput osjetljivosti na kaznu, straha, empatije i međuljudskih vještina. No te osobine nisu posebno dobre u predviđanju nasilja i kriminalnog ponašanja. Stoga je novo istraživanje proučavalo ono što psihopati posjeduju u obilju - impulzivnost, povišenu želju za nagrađivanjem i preuzimanje rizika. Zanimljivo je da su upravo te osobine najbliže povezane s nasilnim i kriminalnim aspektima psihopatije. "Podaci koje smo prikupili potvrđuju da ovi pojedinci imaju iznimno veliku potrebu za nagrađivanjem, što prevladava osjećaje za rizikom, prijetnjom ili brigom", pojašnjava David Zald, koautor studije.
Kako bi ispitali povezanost između dopamina i psihopatije, istraživači su koristili tehnike pozitronske emisijske tomografije (PET) i funkcionalne magnetske rezonancije (engl. functional magnetic resonance imaging (fMRI)) kojima su skenirali mozgove ispitanika. "Doista nevjerojatno bilo je kad smo koristeći dvije različite tehnike primjetili gotovo identičan uzorak - povišenu razinu dopamina u pojedinaca s izraženim psihopatskim osobinama", pojašnjava Zald.
U studiji su sudjelovali volonteri koji su prošli test osobnosti kako bi im se odredila razina psihopatskih osobina. Različite osobine prikazane su u spektru, a nasilno kriminalno ponašanje nalazi se na kraju toga spektra. Unatoč tome, i osobe koje normalno funkcioniraju mogu pokazivati psihopatske osobine poput manipulativnosti, egocentrizma, agresije i poduzimanja rizika.
U prvom dijelu eksperimenta, istraživači su sudionicima dali dozu amfetamina, a potom im skenirali mozak pomoću PET uređaja kako bi promotrili otpuštanje dopamina u odgovoru na stimulans. "Otkrili smo da ljudi s jako izraženim psihopatskim osobinama otpuštaju gotovo četiri puta više dopamina kao odgovor na amfetamine, čime smo dokazali da su psihopatske osobine povezane s nepravilnim sustavom nagrađivanja osnovanim na dopaminu", izjavio je Buckholtz.
U drugom dijelu pokusa, ispitanicima je rečeno da će primiti novčanu nagradu ako dovrše jednostavan zadatak. Mozgovi su im skenirani fMRI uređajem za vrijeme izvođenja zadatka. Otkriveno je da je u pojedinaca s jako izraženim psihopatskim osobinama dio mozga povezan s dopaminom i nagrađivanem (nucleus accumbens) u odnosu na druge sudionike studije mnogo aktivniji dok ispitanici očekuju novčanu nagradu.
"Moguće je da psihopati, jednom kad se fokusiraju na mogućnost da će dobiti nagradu, zbog pretjeranih dopaminskih reakcija više nisu sposobni preusmjeriti svoju pažnju ni na što drugo, sve dok ne dobiju ono što su naumili", pojašnjava Buckholtz, a Zald dodaje kako se "u o tom slučaju ne radi o činjenici da psihopati nisu svjesni potencijalnih prijetnji, već iščekivanje ili motivacija zbog potencijalne nagrade prevladavaju takve zabrinutosti".
Studija je objavljena 14. ožujka 2010. u časopisu Nature Neuroscience.
Izvor: Eureka Science News
***********************************************************************
Ideju za prenos ovih članaka sam dobio čitajući ovaj članak
Više o fenomenu psihopatologije (koji pomaže shvatanju zašto se danas stvari oko nas odvijaju na način na koji se odvijaju) potražite ovdje ILI OVDJE .
PSIHOPATOLOGIJA 2
PSIHOPATOLOGIJA 3
